
Završavaju se poslednje pripreme doma i hrane za najradosniji hrišćanski praznik rođenje Isusa Hrista, Božić.
Službama bdenja i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima, kao i na gradskim trgovima, Srpska pravoslavna crkva i vernici, proslaviće Badnji dan, pripremajući se za proslavu rođenja Isusa Hrista.
Vernici na Badnji dan uzimaju badnjak koji su uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane.
Kod Srba su običaji za ovaj dan mnogobrojni i različiti.
U kuću se unosi badnjak, obično od hrastove, ređe cerove ili bukove grane.
Njih domaćin odseče u zoru da bi ih uveče svečano uneo u dom i naložio na oganj.
Njih domaćin odseče u zoru da bi ih uveče svečano uneo u dom i naložio na oganj.
Običaj je da se badnjak predveče pali i u crkvenim portama.
Uoči praznika pod kuće se posipao slamom da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, po predanju, rodio Hrist, a postavlja se i bogata, posna večera.
Božić je porodični praznik i slavi se u kući. Smatra se da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste uvrede.
Pravoslavci mese česnicu i lome na onoliko delova koliko ima ukućana.
U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenome Hristu, a veruje se da će onaj u čijem komadu bude novčić, naredne godine biti srećan.
Нема коментара:
Постави коментар